LOKALIZMI RODNE BUKOVICE

SADRŽAJ
Lokalizmi rodne Bukovice
Rječi a-k
Rječi l-ž
Karakteristični izgovor nekih imena
Neke izreke

Marinko Orlovac, Stockholm, 6. lipnja 2006.
(Inačica: 20061121)

Jednoga uobičajeno hladnog travanjskog dana ove godine (2004), dobijem jedno neuobičajeno pismo od dr. Ante Orlovac. Posebnost tom prigodom je bio njegov članak objavljen u: "Hrvatskom Narodnom Godišnjaku", HKD (Hrvatskog Kulturnog Drustva) Napredak iz Sarajeva, za godinu 2004. Ljubaznošću dr. Ante Orlovac, objavljeni tekst može se pročitati ovdje.

Zamoljen u priloženom pismu, a i potaknut pročitanim, donosim ovdje svoj skromni prilog. Pokušao sam se u mislima vratiti u vrijeme iz moje mladosti, ranog djetinjstva i milog rodnog kraja. Iznenađen primijetim da riječi iz toga vremena izviru kao gljive poslije kiše. Za bilježenje sam koristio u svim prigodama sva priručna sredstva kao: rokovnik, komadiće papira, elektronski diktafon u mome mobitelu itd. Pokušavao sam registrirati svaku riječ koja je spontano navirala. Dolazeći doma pohranjivao sam to sve bržljivo i poredio sa listom dr. Ante Orlovac. Najčešće je većina riječi već bila zabilježena, pa sam pomišljao da ja tu i nemam što vrijedno dodati.

Ponekada bi mobitel zvonio i Viktor Orlovac se javljao, onako kako bi mu koja "nova" stara riječ padala na pamet iz u svijesti probuđenog rodnog kraja. Opet bi većina riječi već bila na jednom ili drugom papiru, ali je vrijedilo, jer bi se ipak po koja riječ pronalazila. Dvije (ćelave) glave su u svakom slučaju pametnije od jedne.

Evo šačice riječi koju možda nitko danas u potpunosti ne izgovara. Bukovica postoji još zemljopisno, ali ne i demografski - raspršena je diljem cijelog svijeta. Najstariji su pomrli, što od starosti, što od tuge i nostalgije. Mlađi niti poznaju niti više izgovaraju ove riječi. Zato nek se zabilježi dok se nije u cijelosti nepovratno zaboravilo. Ovo nije znanstveni pokušaj, nego amaterski zapis jednog rođenog bukovčanina iz ljubavi prema rodnome kraju. Onako kako se sjetih i kako nepouzdano mi pamćenje reče, ja zapisah. Stoga mi ne sudite tamo gdje pogriješih. Ja sam zahvalan za svaku kritiku, ispravku, nadopunu i pomoć. šaljite svoje komentare na moju elektronsku adresu naznačenu na početku moje genealoške stranice, pa ću greške korigirati, a propušteno naknadno dodati.

U ovoj verziji liste nisam izbjegavao veoma česte i u Bosni i Hercegovini dobro poznate turcizme, germanizme ili druge riječi stranog podrijetla. Većina poslanih priloga sadržavala je dosta riječi takve prirode. Navodim ih ovdje radi upotpunjavanja slike o našeg lokalnom govoru i utjecaja na njega.

Neke riječi su na granici dobrog ukusa, ali ja ih ovdje samo bilježim, bez ikakvog suda o njima. Ne možemo izbjeći činjenicu da su ipak bile u uporabi.

Svima se iskreno zahvaljujem na riječima podrške i poslanim pismenim prilozima. Dolje navedene rječi su prikupljene od sljedećih osoba: Viktor Orlovac, Malmö švedska, Edita Topić, Vancouver Kanada, Marko Matić, Shreveport Louisiana USA, Tomislav Džida, Zenica Bosna i Hercegovina te mene osobno.

Rječi a-k:

anjcug: odijelo (germanizam, der Anzug)
akurčina: drzak neotesan čovijek
ama: uzrečica i prilog, pa, ma, "Ama nemoj to raditi" (turcizam)
ambar: hambar, spremište za žito.
antraga: svakojako smeće i beskorisne stvari. Takođe i za čovijeka, kada je beskoristan.
atljav: hatljav, nemaran, nespretan. (vjerojatno turcizam).
atur; aturiti: ljutnja, zamjeriti, uzimati nekomu za zlo.
bab'ne: babine. Vrijeme koje porodilja provede u postelji nakon poroda.
baglama: šarka.
badalj: vrsta dlake u kosi koja iritira, a čupa se sa prstima ili pincetom.
bajlag: umetak, uložak. Najčešće umetak izmedu zračnice i oštećene vanjske gume bicikla.
baksuz: onaj koji nema sreće. (orijentalno)
baraba: lopov, bekrija (biblijski izraz). Izraz i za nestašno dijete.
bara: livada za ispašu stoke ili kosidbu trave uz potoke (plural: bare).
baresak: manje od bare.
bašča: bašta, vrt. (Gruntovni naziv posjeda zemlje moga dida Tome Orlovac jest upravo "Bašča").
bater'ja: ručna svjetiljka koja koristi naponske baterijske elemente za pogon. (vidi: gorivo).
belaj: vrag, problem.
beš'ka: bešika, kolijevka
bezbeli: bez brige, zapravo(?) (turcizam).
brale: e moj brale - e moj brate (čovječe, prijatelju).
bredav'ca: bradavica, bubuljica
bolan: poštapalica, mislim bez ikakvog praktičnog značenja. Nemoj bolan = nemoj!
bradva: široka zakošena sjekira za tesanje.
brez kraja i konca: nezaustavljivo ili nepovezano govoriti.
brezobrazan: bezobrazan (nepravilan izgovor)
brezoplet: brzoplet
brklja: vidi trklja
brod: podesno mjesto bez mosta na kojem su ljudi, stoka ili kola prelazili rijeku ili potok. Bukovački Brod, Bajinski Brod. (vidi ćuprija)
bruka: sramota, stid
brus: oštrač ručne kose za kosidbu trave. Izradivao se od specijalnog tvrdog kamena, koji je agresivno brusio oštricu kose. (vidi vod'jer)
bubašvaba: vrsta spljoštenog insekta sa pipcima iz obitelji Blattidae.
budak: uska teška motka za iskopavanje.
budalećina: budaletina, augmentativ od budala.
"c!": Ne! Zvuk negodovanja. Zvučni glas koji se dobije odvajanjem vrha jezika od nepca. Usljed prethodno stvorenog potpritiska, u trenutku odvajanja, nastane ovaj karakteristični zvuk. Isti se ne može točno iskazati našim alfabetom. Primjer zvučnog glasa 'c' ovdje.
cager: kazaljka sata, cager na cageru: kada se velika i mala kazaljka sata poklope (germanizam, der Zeiger).
cange: kliješta (germanizam, od: die Zange)
cica: mačka. Izreka: "Doće cica na kolica" - "Tko čeka taj dočeka".
cicvara: (?) uprženo brašno na ulju ili masti koje se davalo maloj djeci za hranu.
crkotina: leš, strvina uginule životinje koji zaudara.
cucunati: ljuljuškati u krilu, npr. dijete
cuker: šećer. (germanizam der Zucker)
cvikati: bojati se
čanak: drvena posuda iz koje se nekada jelo. Kasnije naziv korišten za posudu iz koje su jeli psi ili mačke.
čarka: mistična radnja, gatanje.
ča'ura: čahura
čavrndija: krug. Vrtiti se u čavrndiju: okretati se u krug.
čeljad: članovi obitelji ili kućanstva, ukućani
čopiti: ščepati, zgrabiti.
čot: zaravan, čistina
čot: čokot vinove loze, čot loze.
čuka: muški spolni organ (izgovara se sa kratkim "u")
čuje se: osjeti se čulom mirisa u smislu smrdi, zaudara
č'varkuća: čuvarkuća, vrsta kaktusa koja je rasla na krovu kuce. Mogao je rasti na golom crijepu i preživljavati sva godišnja doba. Koristio se za liječenje bolova u uhu presanjem soka lista istog.
ćiba: čiba
ćibuk: vrsta lule; ćibučenje: pušenje.
ćurak: uzrečica; vrag. "Koji ti je ćurak (vrag)"? - "što je s tobom"?
ćup: glinene posuda
ćuprija: most (turcizam). Izreka: "što na mostu dobije na ćupriji izgubi". Bukovačka ćuprija. Vidi brod
ćutak: oblutak, odrezani komad drveta duljine oko jedne potake
daga: krava, izraz od milja za kravu
deder: zapovjedni način (imperativ) iza kojega slijedi glagol, npr.: deder čitaj!
derne: slavlje, fešta. (orijentalno)
deverati: kuburiti, boriti se sa životnim poteškoćama. (orijentalizam)
direk: stub u ogradi ili gradevini
divaniti: govoriti, razgovarati, pričati (orijentalizam)
dokučiti: dohvatiti, dodati
dosele: do sada (vidi odsele)
drek: izmet, izmetina
duga: drveni vertikalni dio kace (kratki vokali)
đe: gdje
đe ćeš: kamo ćeš?
đuđa: vrsta sitnih kokoši
escajg: pribor za jelo (vjerovatno germanizam?)
farcak: fajercag, upaljač, plinski ili benzinski za pripaljivanje cigareta ili vatre (germanizam: das Feuerzeug)
fasovati: zadobiti, biti premlaćen. (vjerovatno germanizam od fassen)
fasunga: količina namirnica prema sljedovanju ili tjednoj (mjesečnoj) nabavi. (germanizam)
fino: lijepo
firanjga: zavjesa
fosna: mislim daska od 2 cola debljine (col=Zoll=inch)
frtalj: četvrtina
frtutma: žurba (vjerovatno orijentalno)
gaz: petrolej za osvjetljivanje
gega: ljulja, ljuljačka
god: god u selu - misa pri svetkovini, obično zavjetnoj za to selo
g'ožđa: gvožđa, željezna naprava, koja se napinje, a služi za hvatanje životinja
gorivo: naponski element ili elementi spojeni u naponsku bateriju. Koriste se za pogon npr. ručnih svjetiljki, tranzistorskih prijemnika. (vidi: baterj'a)
griota: grijeh. Griota je raditi nedjeljom
grl'ca: grlica, divlji golub
hepek: ručica za upravljanje; ostatak nečeg odlomljenog
heravo: nakrivljeno, koso
hod'der, dođ'der: hodider, dođider, imperativ od hodi, dodi
ifarkt: infarkt (krivi izgovor), moždani ili srčani udar
ina: strina od milja
išćul: predosjećaj (u kapanju) koji navodno imamo znajući pod kojim priglavkom se krije skriveni predmet. Vidi opis ove društvene igre ovdje.
izburgijati: provrtiti, rješiti problem
izkefati: istući, isprašiti. Dvosmisleno: istjerati; isprašiti prašinu. Vidi kefa
jok: negacija; ne, nikako (yok=turcizam)
jopet: opet, ponovo
kaljače: vrsta gumenih opanaka bez kopčanja
kandžija: korbač za tjeranje stoke u zaprezi
kantar: vaga za vaganje npr. žita. Mogla je imati podjelu u okama ili kilogramima. Kako je kantar izgledao, može se vidjeti ovdje ili ovdje
kap: izlijev krvi u mozak, moždani udar
kapanje: (obadva kratka "a") večernja društvena igra koja se uglavnom igrala za stolom uz pomoć priglavaka ili vunenih rukavica. čarapa, pod koje se sakrivao jedan novčić ili prsten. Vidi opis ove društvene igre ovdje.
kapric: inat, tvrdoglavlje, prkos (talijanski)
karabit: silicij karbid (koristio se za osvjetljenje)
karabitnjača: svjetiljka za osvjetljavanje koja gori na plin koji proizvodi silicij-karbid i voda
kec: jedinica, negativna ocjena
kecelja: oblači se preko uobičajene odjeće prigodom rada kao zaštita od prljanja (mažarski)
kefa: četka. Vidi iskefati
klofati: udarati; u svezi mućenja jaja za kolače (germanizam: klopfen)
klofer: vrsta udarače od pletenog pruća, a za istresanje sagova i ponjava (germanizam)
kolara: spremište za zaprežna kola i opremu konja ili volova
kom: završeno vrenje skupljenog voća u kacama, spremno za destilaciju alkohola
komadara: rakija od kukuruza ili nekog "otpada"
kopile: vanbračno, nezakonito rodeno dijete (orijentalni)
kotarisati: rješiti se nekoga, otresti
kova: posuda za vodu veličine npr. 10 - 30l zapremine
kovrtanj: tjesteni slatki kolač u obliku prstena. U sredinu se stavljala kocka šećera, ili se otvor ostavljao dovoljno veliki kako bi dijete moglo provući ruku i nositi taj kolač oko ruke, te istovremeno ga jesti. To je bilo specifično, pa stoga djeci posebno zanimljivo.
krava: žensko tele. Izraz od milja, mala kravica. Dugi prvi samoglasnik
kredenac: Vrsta stare kuhinjske vitrine za drzanje posuda i pribora za jelo
krpenjača: od krpa napravljena lopta ili lutka za igranje
krvav'ca: krvavica, kobasica od svinjskog mesa i svinjske krvi
kufer: kofer, kovčeg za putovanje (germanizam der Koffer)
kuferta: koverta, omotnica za pismo (francuski)
kulaba: loše beskorisno ili bolesno pseto; beskoristan čovijek
kunjati: drijemati
kusast: pas bez, ili kratkog repa

Rječi l-ž:

laprdati: pričati bez veze i nepovezano
laufati, prolaufati: trčati, juriti; protrčati, projuriti (germanizam: laufen)
ledina: neobradeni dio zemljišta prekriven travom
leptir'ca: elisa, propeler
lile: ivanjske vatre koje se pale uvečer sv. Ivana Krstitelja 24. lipnja uz dječje povike: "Pali lile uvečer svetog Ive"!
lonac: ovalna posuda od pečene gline (terakote) sa glazurom iznutra i najčešće s jednim rukohvatom (ručkom) izvana. Služila za kiselenje mlijeka na hladnom mjestu
lug: pepeo, ostatak gorenja
luke: sinonim za bare ili travnatu površinu pored rijeke ili potoka namijenjenu za košenje trave (blažanove luke)
lukšija: prokuhani pepeo, a koristio se za pranje rublja ili kose
ljuljnut': udariti, gurnuti
maksuz: baš zbog toga
muštuluk: radosna vijest, dobara vijest
malina: kod nas naziv za kupinu, koja je bobičasti tamni plod trnovitog grma iz obitelji ruža Rubus fructiosus
maša, maš'ce: mašice, željezni pribor za hvatanje žeravice, poticanje ili uredivanje vatre
minde: maza, svačiji ljubimac
mješ'na: mješina, mokraćni mjehur od svinje, koji se nakon klanja svinje mogao napuhati i koristi djeci za igranje. Kako je bio samo jedan u jedne životinje, bila je privilegija koje dijete će ga dobiti
mrmak: vrsta crnog insekta koji živi u močvarnom blatu
mrsko: nemilo, nedrago, odbojno
mušnjak: Drveni sanduk u mlinu. Sastavni dio žrvnja u koji pada samljeveno brašno
nadkuvjes'jo: nadvio se
nadraufati: istući, prebiti
na dvoru: vani, izvan
naizvrat: naopako. Dijete obično obuče košulju naizvrat
nalete jedan: napasti jedna, dosado jedna
nama: odmah
nana: mama, svekrva (obadva kratka "a")
napenaliti se: stati ispred nekog
napoj: spjerine i ostaci hrane, ali bez mesa, koji se daju stoci. (vidi spjer'ne)
napucati se: najesti se dobro, najesti se sit
naštukati: produžiti, nastaviti
natkaz: noćni ormarić pored kreveta (vjerovatno germanizam)
natroskati se: napiti se, naliti se
naviljak: količina sijena ili slame koja se može zahvatiti jednim vilama, bilo drvenim ili metalnim
navro, navrzo: tvrdoglavo navalio
neblaka ti: uzrečica, a i kletva. Pokušaj izbjegavanja izravne psovke
nezaprt: izreka: govori kao nezaprt mlin - govori i lupa kao nezaustavljeni mlin; nezaključan
nožvice: škare, škarice
obaška: ma baš? zacijelo
obataliti: pokvariti, onesposobiti
obladati: nasrtati, navaliti
obrecnuti se: trgnuti se, iznenaditi se
obrlatiti: nagovoriti, preokrenuti
obrv'ca: obrvica, meda, grnica. Izmedu parcela zemlje, voćnjaka, oranice itd...
odkuč't': odmaknuti (vidi prikuč't')
odsele: od sada (vidi dosele)
oka: orjentalna mjera za težinu i tekućinu
okno: dio pregrade ambara (hambara) za sortiranje i spremanje žita
oputa: u kapanju, zadnji priglavak pod kojim se krije skriveni predmet. Vidi opis ove društvene igre ovdje.
ora: (hora) vrijeme, podesno, pogodno vrijeme
ostruga: trnje, bodljikavo raslinje
oškor: vrsta neobično velike i izuzetno rijetke žuto-zelene gusjenice. Mogla je naratsti i do veličine manjeg krastavca
paok: žbica kotača. Drvena prečka koja vezuje osovinu kotača s naplatcima
patrljak: ostatak osječene ili slomljene grane ili ljudskih ekstremiteta
peripetija: zavrzlama
pilo: glib, blato; takode u smislu nakupljenog onečišćenja u vrelu vode
pišća: pištaljka. Izradivana u rano proljeće od grane mlade vrbe, a uz pomoć džepnog nožića
pizma: ljutnja, zamjerka
pletivo: vunena ili umjetna nit podesna za pletenje npr. priglavaka
plot: ograda od taraba ili popletenih kolaca
pljoska: pljosnata okrugla boca. Djever nosi takvau u svatovima
podbun'o: podbuo, stanje onoga koji je otekao
podašilj't, podaštrlj't, poštrlj't: zašiljiti, podoštriti, npr. olovku, kolac itd
poguzija, poguzlija: besposličar, ne voli raditi, ali voli jesti
ponaum'ce: bez da razumije o čemu se radi; naslijepo, napamet
popara: hrana od osušenog kruha kuhanog u vodi sa masnoćom (jedna vrsta juhe)
poren'!: imperativ od potjerati
potaka: komad iscjepanog drveta veličinom pogodan za loženje
poškropiti: svetom vodom posvetiti, svetom vodom poprskati
potec'!: povik nekome da potrči
povilen't': povileniti, poplašiti
prangija: naprava za pucanje, proizvodi samo prasak. (orijentalno)
pratljača: drvena udaraljka sa rukohvatom, za udaranje rublja prigodom ručnog pranja
prčija: ćaćevina, očevina, nasljedstvo, ostavština
prekoviše: previše
prekriž't' kapak: napraviti znak križa kapkom oka u koje je upao trun. Najčešće pomaže, ako ne onda se ponovi još jednom
prikuč't': primaknuti (vidi odkuč't')
prior'ca: priorica. U svezi oranja (točnog značenja se ne sjećam)
pripeka, prepečen'ca: rakija dva puta pečena radi dobivanja veoma jakog destilata
pripet': pripeti npr. kravu. Uz pomoć užeta ili lanca te drvenog ili metalnog klina, izvesti kravu na ispašu i ograničiti joj kretanje
prdavci: vrsta bijelih sitnih gljiva koja rastu na pašnjacima, a kada sazriju iz njih izlazi smedi prah ako se na njih nogom nagazi
prelo: večernje druženje uz prikladne društvene igre u dugim zimskim noćima. Najčešće se igralo u parovima muško-žensko. (dugo "e"; vidi sjelo)
presamititi se: savijati se od bola
prilog "na" i "u": npr. na Zalužane, na Ramiće; u grad, u Banjaluku, u Jajce...
prokatur: prokaratur. član misijskog vijeća; onaj koji pomaže pri misnom slavlju
promaja: propuh
prosjecalo se: kuhano mlijeko se ukiselilo, tj. pokvarilo
prpa: strah
prsten: proslava kod ispraćanja mlade prigodom udaje
raga: mršav, neugledan, bezvrijedan npr. konj (kratki vokali)
rašetka: nepravilan izgovor, pravilno rešetka
rašeto: rešeto, za prosijavanje brašna, a grublje od sita
razljevuša: vrsta pite sa razlivenim tijestom i jajima, te najčešće dodacima voća, npr. trešanja
reć: kazati (izgovara se sa karakteristično dugim "e"). Ja ću te reć mami
rerna: dio štednjaka za pečenje, npr. kruha
rešt: zatvor. Ovdje u smislu kraćeg ostanka u školi za kaznu, kako se ne bi išlo doma sa drugom djecom
ripćati: riptati, jako kašljati. životinja ripće
Rjeka: cerički (selo Cerici) naziv za rječicu Bukovicu (izgovara se s dugim vokalima)
roša: rupa u zemlji kod igranja klikerima (staklenim perlama)
ručati: ridati, veoma jako plakati, jaukati
ruda: izdužena štanga zaprežnih kola koja služi za upravljanje smjera
rukaljka: vrsta trube izradivana od kore vrbe, a mogla je proizvesti dosta intenzivan ton (izgovara se sa dugim "u")
rusvaj: nered
sakaza: pogodna mala bundeva (mesirača) za pravljenje pite
sine: obraćanje djetetu ženskog roda, npr. Edita sine...
sjelo, sjedenje: večernje druženje uz priču, šalu i praktične kućne ručne radove
sklepati: napraviti provizorno na brzinu
skupljati zjake: besposličariti, ništa ne raditi
spjer'ne: spjerine, voda nakon pranja posuda. Kako se ranije nije deterdžent upotrebljavao, mogla se ista davati svinjama. (vidi napoj)
stan: tkalački stroj, razboj, za tkanje tkanina ili ponjava
stap: drvena veoma izdužena kačica snabdjevena sa šupljikavim "klipom", a služila je za tučenje mlijeka u svrhu ekstrahiranja maslaca
stroža: ležaj punjen slamom. Vrećasta gruba tkanina, veličine ležaja koja se punila slamom
sučim: s čim
svraćanje: dolazak u goste nakon npr. blagdanske proslave (nakon goda u selu)
š: prijedlog (šnjim, šnjom)
škaf: vrsta kačice
šparet: šporet, štednjak na drva ili el. struju
šrot: krupno mljeveno kukuruzno brašno obogaćeno dodatcima za hranjenje pilića
šumnjaci: ljudi ili vojne formacije nepoznatog sastava na kraju i poslije drugog sv. rata. Ovim izrazom se pokušalo plašiti djecu kada su bila neposlušna
špajz: spremiste za hranu (germanizam die Speise)
šteka: rukohvat za otvaranje vrata (vjervatno germ.)
taman: baš, točno, odgovarajući (orijentalno)
taraba: vertikalni dio drvene ograde; neznalica, nesposobnjaković, glupan
tikva: jednogodišnja vrsta iz porodice istoimenih biljaka. Vidi cuk u listi dr. Ante Orlovac! Takoder i izraz za glavu u prenesenom smislu, npr. boli me tikva (glava)
traženje ambara: u kapanju, prvi potez traženja. Vidi opis ove društvene igre ovdje.
trijeb't': trijebiti, čistiti od nečega, npr. trijebiti: grah, uši u kosi...
triješće: trijeske - sitni ostaci drveta nakon cijepanja
trklja: osušeno drvo sa dijelovima grana ili formacija u obliku trostrane piramide sa prečkama, a služila je za sušenje sjena i odvajanje istog od površine zemlje
tući žabu: obaviti spolni akt (barlovački novokomponirani izraz koji sam čuo prvi puta 80-ih godina prošloga stoljeća)
udiš!: poticaj stoci koji se izgovarao prigodom napajanja (udiš daga)
'uja: huja, ljutnja
ujak: bosanski naziv za franjevca, fratra. Nastao u turskim vremenima u svrhu prikrivanja svećenika. Djeci se govorilo da je došao ujak (mamin brat). Time se varalo djecu, a onda i turke ako bi pokušali od djece doznati identitet posjetitelja
varćak: izradivao se od izdubljena drveta. Poveća drvena posuda sa prikovanim dnom i napravljenim prikladnim drvenim poklopcem. Koristio se za držanje manje količine žita ili sjemenki, npr. graha
vašar: sajam (mađarski)
vlaj'na: vlajina, vlahinja, praoslavka
voda: ovuda, ovim putem
vod'jer: vodijer, drvena ili metalna posuda za vodu i brus, a kasnije i plastična. Mogla se zadjenuti za pas i zabosti u zemlju. Služila za držanje brusa (oštrača) u vodi, a za oštrenje kose pri ručnoj kosidbi trave. (vidi brus)
voz: tovar sijena na zaprežnim kolima
vratnjice: malena kapija od drveta za prolaz u plotu ili tarabama
vr'ovac: vrhovac, pogrdni naziv za Srbe i pastire sa okolnih planina
vr'ovna: vrhovina, obitavalište vr'ovaca
vrsta: kamena strana, strmina u šumi (šalića Vrsta)
vršal'ca: vršalica, stroj za vršenje žita
vrtoguz: nemirno živahno dijete ili drugo živo biće
zabiber't': uraditi nekome nešto na podmukao način
zakerati: zanovjetati, ometati, smetati
zaprtanj: tanje drvo za pritezanje natovarenih zaprežnih kola ili traktroske prikolice uz pomoć lanca i zaprtnja
zazub'ce: izraz "rastu mu zazubice" - toliko je gladan da mu rastu zazubice kada vidi hranu, šmagati se. (vidi listu dr. Ante Orlovac pod šmagati)
zveka: sunce (zveka upekla: sunce upeklo)
žera: žar, žeravica
žerav'ca: žeravica
žnjuke: noge

Karakteristični oblici i izgovor nekih osobnih imena:

Ato, Ata: Anto od milja
Cele: Cecilija
Cica: Cecilija od milja
Cvita: skraćeni oblik ženskog imena Cvijeta
Ilko, Ile: Ilija
Ilkan: Ilija
Iva: oblik muškog imena Ivo (izgovara se sa kratkim "i")
Ivcan: Ivica, Ivan
Joskan: Josip, Joso
Josa: Joso (kratki vokali)
Jura: Juro (kratki vokali)
Fina: skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina (dugo "i").
Finka: skraćeni oblik ženskog imena Jozefina ili Serafina (dugo "i").
Franja: Franjo (oba kratka "a")
Markica: deminutiv od Marko
Pejo: Petar, Pero
Pera: Pero, Petar (kratki samoglasnici)
Ruža: Ruža, sa karakterističnim kratkim vokalima
Stio: Stjepan, Stipo (dugo "i")
Stipa: Stipo (kratki samoglasnici)
Tunjo: Anto

  1. Imena kao npr.: Ato ili Ata, Tunjo, Cvita, Markica..., su se najčešće upotrebljavala kao nadimci ili imena od milja. Vjerovatno ima i izuzetaka, zbog ustaljenosti tih imena, da se novorodenom djetetu da baš jedno takvo ime. Ipak, osobe se najčešće nisu tako stvarno zvale, nego su se, zahvaljujući tim svojim karakterističnim "govornim" imenima mogle lako prepoznadi i identificirati. Korištenjem njihova pravog imena je obično unosilo pomutnju i poteškoće u prepoznavanju, tj. identificiranju stvarne osobe.

  2. Imena kao npr.: Jura i Ruža nisu ni po čemu karakteristična, jer su to uobičajena imena u hrvatskom narodu. Specifičnost jeste to što su se izgovarala (ne uvijek) na jedan poseban način - sa kratkim vokalima. Dakle, postojala su dva oblika izgovora ovih imena: jedan sa kratkim samoglasnicima i drugi tradicionalni sa dugim "u".

  3. Imena kao Ato i Tunjo su najčešće upućivala da se radi o muškom imenu Anto. To pravilo je moglo imati i svoje izuzetke, naročito u slučaju ovog drugog imena.

  4. Zanimljiv je oblik muških imena: Josa, Jura, Franja, Pera, Stipa itd. Ovdje je zamijenjen samoglasnik "o" na kraju imena sa samoglasnikom "a".

NEKE IZREKE

  • K'o da radiš tuđom rukom.
  • Ić' tabanović fijakerom.
  • Bolje se ciganski vozit', nego gospodski hodit'.
  • Ne laje kuca radi sela, nego radi sebe.
  • Kese nisu sestre.
  • Što je babi milo to joj se i snilo.
  • Dobar i budala dva rođena brata.
  • Kud svi turci, tud i mali Mujo.
  • Neće grom u koprive.
  • Puče k'o grom iz vedra neba.
  • Nit' cura za udaju, nit' krava za prodaju.
  • Ima jezik k'o krave rep.
  • Mlad k'o rosa u podne.
  • Pošalj' budalu na vodu, pa sjed' i plač'.
  • Tup k'o ćuskija.
  • Trla baba lan da joj prođe dan.
  • Skupo ko svetog Petra kajgana.
  • Sam k'o gluvo pašče.
  • 'ajd Alija da je vojske više.
  • Skuplja pita neg' tepsija.
  • Nije đon obraz.
  • Izvana gladac, iznutra jadac.
  • Tiha voda brijege nosi.
  • Lupa k'o Maksim po diviziji. (Njemačka teška strojnica Maxim '08 iz I svj. rata).
  • Sit gladnom' ne vjeruje.
  • S neba pa u rebra.
  • Badnjak u kuću, Bog i Gospe u kuću. (Pozdrav na Badnji dan).
  • Okolo kera pa na mala vrata.
  • Nema ni kučeta ni mačeta.
  • Čestit Božić - čestita ti vjera i duša. (Čestitanje Božića i odgovor na čestitanje).
  • Ak' je sila kopat', nije sila mr'jet.
  • Treba još dosta pure pojest'.
  • Blei k'o tele u šarena vrata.
  • Hrče k'o top.
  • Spava k'o zaklan.
  • 'ko u vatru puše, žeravice mu u oči lete.
  • Živi k'o bubreg u loju.

[^vrh]